obnovljeno: 10. studeni 2009.

Klijenti i razni poznanici su me počeli (pre)često pitati:

• imam virus, šta da radim?
• zašto mi je kompjuter spor?
• računalo mi se spaja na internet samo od sebe, šta da radim?
• crko mi je kompjuter, što mu je?
• kupujem novo računalo, kakvo da kupim?
• ...

Stoga sam odlučio napisati mali, nazovimo ga "vodič", kako bi nekom olakšao prve informatičke korake, poboljšao suživot s račualom i/ili spriječio neželjene posljedice.
Ukoliko vodič pomogne makar jednom korisniku računala, moj će trud biti nagrađen :)
Ovo je prva verzija teksta, stoga se raspored podaka u njemu može činiti prilično konfuznim.
Nastojat ću to regulirati novijim verzijama koje ću pisati ovisno o inspiraciji, raspoloženju, a najviše o raspoloživom vremenu.
Svaka je kritika ili sugestija dobro došla. Ukoliko želite nešto nadodati ili ispraviti učinite to ovdje

Uvod:
Svakim se danom prodaje sve više računala. Na žalost uz kupljeno se računalo ne isporučuje i potrebno znanje o uporabi istog.
Najbolja bi bila usporedba sa sjedanjem u automobil bez prethodno položenog vozačkog ispita.
Prednost računalnog ispita je u tome što je kao takav, ukoliko ga se "položi" na vrijeme, apsolutno besplatan.
Naravno, jedini je trošak vaše vrijeme. Nego, da se vratim na bit ovog teksta.

Radite backup!

Vrlo čest scenarij: Kupite računalo, instalirate potreban softver, priključite se na internet, kad li, niste pošteno niti zakoračili virtualnim cestama, a ono počnu iskakati razne reklame, pornografija i piraterija sa svih strana, računalo se počne čudno ponašati, a onim najnesretnijima stigne i račun pozamašnih gabarita ili im blokiraju E-mail.
Krivci za sve to su raznorazni "zločesti" programi poznatiji pod nazivima virusi, trojanci, dialeri, hijackeri, itd.

U svijetu ima svakakvih ljudi. Ima dobrih, ima loših, a ima zlih. Isto tako postoje i razne sorte programera. Većina piše "dobre" programe, a ima i onih s nižim ciljevima. "Zli" programeri mogu svoju rabotu činiti iz raznoraznih pobuda: zabava, zarada, osveta, itd. Ako pokušam strpati sve te "loše" programe zajednički koš, njihov bi opis bio ovakav:
Loši su programi svi oni koji bez znanja vlasnika računala pokušaju s istog ukrasti informacije (e-mail adrese, razne lozinke), instalirati dodatni softver, preuzeti kontrolu nad računalom tako da se npr. ista samoinicijativno spajaju na internet i nazivaju skupe međunarodne tel. brojeve, ili činiti bilo kakvu štetu, npr. brisanje podataka sa računala.
Takvi programi često koriste neznanje vlasnika računala, te se uz obilatu pomoć socijalnog inženjeringa nastoje uz vlastitu (ili uz pomoć samog korisnika) naseliti se na računalo.
Primjera radi, evo par karikiranih pristupa takvih programa:

• 1. Stigne vam e-mail: Ja sam Perica iz Microsofta. Vaši Windowsi imaju virus. Pokrenite ovaj program koji će taj virus ukloniti. Vi pokrenete program iz privitka i hop - virus je na računalu.
  
• 2. Surfate po internetu. Dođete na određenu stranicu i odjednom vam iskoči prozor: Vaše je računalo neoptimizirano. Kliknite ovdje i pratite upute. Vi ljepo klik klik, i trojanac je tu.
  
• 3. Surfate po internetu. Niste kliknuli na nikakve instalacije. Sljedeći mjesec vam stigne ogroman tel. račun koji sadrži neke brojeve koje ni u snu niste nazvali. Krivac za to je "dialer" ili program koji se putem interneta može naseliti na računalo bez vašeg znanja, instalirao se tako što je koristio sigurnosne propuste "Internet Explorera" - programa kojeg ljudi koji imaju Windowse najčešće koriste za surfanje po internetu.

Radite backup!

Pristupa ima mnogo i zasad su najčešći oni koji koriste korisnikovu nepažnju ili nesmotrenost, te istog prevarom navedu da virusne programe instaliraju na računalo.
Na svu sreću i sami proizvođači programa priznaju da neki od njihovih uradaka imaju sigurnosne propuste te takve propuste rješavanju izdavanjem "sigurnosnih zakrpi". Zakrpa je program(čić) koji je napisan tako da modificira originalni program na način da ispravi uočeni propust u prvobitnom programiranju. Isto tako i Microsoft (proizvođač Windowsa kojih koristi ogroman broj ljudi) ima zaposlene cijele čete programera za ispravljanje sigurnosnih propusta. A krpanje se aktivira se tako da korisnik jednostavno klikne na "Start" meni te da odabere "Windows update". Podrazumjeva se da je korisnik spojen na internet. Potom automatika sa njihovih službenih stranica skine potrebne zakrpe te ih instalira na računalo.

Par osnovnih pravila za sigurniji rad na računalu:

• Na novo računalo OBAVEZNO instalirajte kritične zakrpe za Windowse i internet Explorer.
• Ne nasjedajte na trikove raznih web stranica da na vaše računalo instaliraju sumnjive programe. Primjer: Surfate internetom i najednom iskoči prozor s porukom: "Vaše je računalo sporo. Kliknite ovdje da ga ubrzate." ili "Internet veza vam nije optimizirana. Kliknite ovdje .. bla bla..."
• Ne pokrećite privitke iz e-mailova nepoznatih pošiljatelja
• Ne pokrečite neuobičajene tipove datoteka iz privitaka čak i ukoliko je pošiljatelj vaš poznanik. Možda mu je računalo inficirano virusom. Ukoliko vam je neki e-mail sumnjiv, radije provjerite telefonski da li je pošiljatelj legitiman.
• Ima slučajeva kada vam dođe poruka od nekog poznanika da vam je računalo inficirano virusom. Najčešće to nije istina, jer neki virusi rade na način da odmah nakon što se nasele na računalo potraže E-mail adresar korisnika, te se nastoje poslati na sve E-mail adrese iz adresara, ukoliko mu to pođe za rukom - kao pošiljatelja navede neku nasumično odabranu E-mail adresu iz tog istog adresara, te tako nastoji zamaskirati svoje porijeklo.

Za sretniji suživot sa vašim računalima, te za osmijeh na licu pri pojavi bilo kakvog problema odmah po kupnji novog računala potrebno je napraviti sljedeće. Prilikom formatiranja diska ukoliko je disk velik npr. 500 GB podijelite ga na više particija prema ovoj shemi:

c:) Sistem - 100 GB
d:) Radni disk - 300 GB
e:) Podaci - Ostatak prostora

Particije bi bile isto što i sobe u vašem stanu: u jednoj je kuhinja, u drugoj se radi, a u trećoj odmara. Isto tako neka i vaš disk bude podijeljen u više dijelova: Jedan za operativni sistem i instalirane programe, jedan za vaše podatke i jedan za spremanje podataka. Po instalaciji Windowsa potrebno je na računalo instalirati i drivere - osnovne upravljačke programe za npr. napredne miševe , tipkovnice, modeme, video kartice, zvučne kartice itd. Nakon toga poželjno je napraviti automatsko obnavljanje vaših Windowsa putem interneta. Zatim slijede vaši osnovni programi: Antivirus, Office, DVD preglednici, Photoshop, Winamp, ili neke druge alate/programe koje koristite. Slijedi fino podešavanje računala (tzv picajzliranje) gdje prilagođavate radnu sredinu vašem ukusu i potrebama.

Dakle kada ste sve to skupa obavili, što nekad može potrajati i više dana - vaše je računalo spremno za rad kao nikad prije. Potrebo je napraviti još samo jednu vrlo vrlo bitnu stvar - image radne particije. A to je postupak spremanja svega instaliranog u jednu datoteku, na npr. particiju "Podaci" ili na CD ili DVD medije. Čemu još i to, pitate se!? Odgovor je vrlo jednostavan: Ukoliko se bilo što desi računalu, ili greškom instalirate neki program koji zezne windowse, ili vas napadne virus kojeg je teško obrisati - fino napravite obrnuti postupak "restore sistemske particije" i vaše se računalo vrati u prvobitno svježe stanje u roku od pola sata ili manje, dok vi pijete kavicu sa strane. Svu onu višednevnu proceduru i gnjavažu zamijeni par klikova mišem unutar pola sata.

Iako je taj program integriran i u same Windowse pod nazivom "System restore", postupak se pokazao prilično nepouzdan, a i voli gutati resurse - procesorsko vrijeme i mjesto na disku. Najrašireniji i najbolji programi koji to mogu su :

Acronis True Image ili Norton Ghost

Mala preporuka: ukoliko niste vični radu sa računalom bolje je da postupak prepustite nekome iskusnijem, a potom ga ugnjavite da vam pokaže kako se to radi. Navedeni postupak sasvim dobro može poslužiti i za backup npr. "radne" ili bilo koje druge particije.

Radite backup!

- Uključite firewall na računalu - Windows XP dolazi sa instaliranim firewalom, uključite makar to. Firewall spriječava neželjene upade u vaš sistem.
- Instalirajte neki antivirusni (npr. NOD32) program i redovito obnavljajte njihovu bazu podataka o virusima. Na taj način program uvijek ima najsvježije podatke o virusima.
- Ukoliko je ikako moguće nemojte koristiti Internet Explorer za surfanje. Predlažem Mozilla Firefox
- Instalirajte T-com antidialer program.
- Adobe Flash NIJE virus nego koristan dodatak internet stranicama koji omogućuje prikaz interaktivne multimedije na internetu
- Antivirusne kuće i renomirane programske kuće nikada ne šalju sigurnonosne zakrpe na Vaš E-mail. To čine samo zloćudni programi i ljudi koji žele proširiti zarazu.
- Dobra prevencija je da ukoliko se na internet spajate modemom isti držite iskopčan iz utičnice dok ne koristite internet.
- Nemojte koristiti besplatne programe koji vam nude mogućnost da pamte vaše lozinke i bitne brojeve. Isti mogu slati vaše podatke autorima programa, npr. brojeve Vaših kreditnih kartica.
- Ukoliko koristite internet bankarstvo ili plaćate karticom preko interneta, uvijek vodite računa da u (najčešće) doljnjem desnom kutu prozora bude i mala sličica sa zatvorenim lokotom, to je oznaka da se nalazite na sigurnoj i zaštićenoj vezi te da vaši podaci ne cure sa strane.
- Sigurno imate neke važne podatke, drage fotografije, bitne tekstove, poslovne e-mailove ili poslovne knjige na računalu. Općenito, ako imate bilo kakve podatke na računalu koje ne želite izgubiti, OBAVEZNO radite "backup" (kopiju) podataka na neki vanjski medij, npr. CD-ROM.

Kod ljudi koji rade na računalu nema većeg zla nego kad se računalo jednog lijepog dana odbije upaliti, a na servisu vam tužno priopće da vam je "crko" disk, te da su svi podaci izgubljeni. A vama mrak na oči, krv u lice, para kroz uši, no često spasa nema - preostaje vam jedino da se pomirite sa činjenicom da ste ostali bez cijelog knjigovodstva za prošle mjesece, bez kolekcije obiteljskih slika, važnih E-mailova, jer niste imali vremena snimiti ih na CD, itd.
Preporuka: CD (pržilice) snimalice su jeftine. Više ni DVD pržilice nisu skupe, a na jedan DVD stane i po više od 6 CD-a.

Dakle, radite backup, spremajte podatke. Prazan CD košta cca 2 Kn, a izgubljeni podatak i vaši živci nemaju cijene.
Ukoliko vam tvrdi disk iznenada otkaže poslušnost, velika je vjerojatnost da su podaci još uvijek tamo. Najbitnije je da odmah prestanete koristiti računalo i disk povjerite nekome tko se u to razumije. Na servisu će vam često reći da je disk nepopravljiv te da se podaci ne mogu spasiti jer nemaju vremena baviti se time. Podaci se mogu spasiti na više načina, a postoje i specijalizirane firme koje se time bave. Doduše papreno će Vam to i naplatiti. Vaši su podaci VAŠA odgovornost, stoga ih čuvajte. Novi disk nije garancija sigurnosti vaših podataka jer isti može (ako baš imate peh) otkazati već sutra.

- Ne nasjedajte na raznorazne mail poruke u kojima vas obavještavaju da ste dobili milione na internet lutriji. Nadam se da niste niti na trenutak pomislili da ima i zrnce istine u mailu u kojem vas Mbobo Ngaga, svrgnuti princ iz Nigerije povjerljivo pita za pomoć oko transfera njegovih zamrznutih miliona putem vaših računa. To je najpoznatiji (tzv. Nigerijski spam) spam na svijetu, a njegov današnji opticaj dokazuje da su ljudi dovoljno naivni da na njega nasjedaju.

- Postoje tzv. Hoax virusi. To zapravo i nisu virusi već dokazano djelotvoran "socijalni injženjering" na djelu. Primjer: dobijete mail u kojem vas netko panično obavještava: Strašni i opasni virus hara internetom. Dosad je uništio xyz računala i tako je moćan i opak da je zasigurno već i na tvojem računalu. Ukoliko nađeš taj fajl na vašem računalu moraš ga odmah obrisati!!! Inače...
Ako ne vjerujes, upali Windows Explorer i napravi pretragu za dokumentom "neki_fajl.dll". Naravno, vaša pretraga urodi plodom budući da je spomenuti dokument sastavni dio vašeg operativnog sistema i vi ga sretni zadovoljno obrišete. Od sljedećeg restarta računala počinju se dešavati čudni problemi jer vašem sistemu fali upravo taj fajl da bi funkcionirao ispravno.

Radite backup!

- Nemojte štedjeti na napajanju
Prilikom kupovine novog računala ljudi najčešće najmanje pozornosti obraćaju na kućište i na napajanje. Napajanje je sklop koji struju od (u našem slučaju) 220 V pretvara u niže napone, te raspoređuje struju prema pojedinim trošilima u računalu. Procesor, tvrdi disk, memorija, CD rom, DVD, grafička kartica, sve to troši struju. Brža i jača računala troše više struje. Ukoliko ste kupili neko nekvalitetno napajanje (nekvalitetna napajanja koštaju 150-300 kn zajedno sa kućištem), možda će vam pola godine - godinu sve raditi OK. No takva napajanja kroz neko vrijeme gube svoje performase, pada im kvaliteta struje. I nerijetko se desi da u trenutku pregaranja, napajanje za sobom povuče i ostale komponente, te vam osim napajanja izgori i veći dio dijelova u računalu. A to koštaaa...
Da pojasnim, napajanje za računalo isto je što i srce za ljude. Nema veze ukoliko vam je tijelo u top formi ukoliko vas svaki čas može "strefiti" infarkt. Na napajanje najčešće otpada manje od 10% ukupne cijene cijelog računala. A postotak kvarova računala izazvana lošim ili neispravnim napajanjima je preko 30%. Pa si izračunajte sami - hoćete li uštedjeti 200 Kn i riskirati da vam propadne cjelokupna investicija ili biti mudri i kupiti kvalitetno napajanje.

- Kada grmi ili kada idete iz doma na dulji rok - izvucite sve kablove od računala i monitora iz struje. Korisno je iskopčati i telefon ili modem iz tel. utičnice. Najbolje je kupiti produžni kabel s višestrukom utičnicom koji u sebi ima i zaštitu od prenapona. Takav kabel neće zaštiti računalo od direktnog udara groma, koji je ionako puno rjeđi, no efikasno će spriječiti velike oscilacije u strujnoj mreži ako grom udari negdje u blizini, koje su zapravo najveći krivac za pregaranje vaše tehnike. Isključivanje prekidača na tom kabelu nije dovoljno budući da je struji za preskakanje jednog centimetra zraka potreban napon od 2000 V, a u trenu udara groma taj je napon višestruko veći. Izvucite kabel iz utičnice.

- Dok surfate, podaci o posjećenim stranicama, sadržaj samih stranica (tekst + slike) se spremaju na vaš disk. To se čini iz razloga da se sljedeći put kad posjetite iste stranice isti podaci ne skidaju ponovo sa interneta nego se učitavaju sa vašeg diska. Time se dobiva na brzini pregledavanja stranica i štedi bandwith (internet promet). To znači da svatko s malo znanja i pristupom na vaše računalo može zaviriti na to mjesto na disku i pogledati koje ste sve web stranice posjetili. Da li to želite? Za "Internet Explorer" se to rješava klikom na: Tools > Internet Options > General > Temporary Internet Files > Delete files. Pri tome možete označiti opciju "Delete all offline content" Takodjer možete i kliknutio na "Clear history". Time se brišu sve adrese posjećenih stranica iz "Address" izbornika.

- Većina najopasnijih virusa koji brišu podatke s diska je napravljena tako da cilja na C: particiju, tj. onaj dio diska na kojemu su instalirani Windowsi i svi programi. Prilikom kupovine novog računala ili prilikom reinstalacije Windowsa ili nekog drugog operativnog sistema, prije formatiranja podijelite disk na barem dvije particije: (C:) i (D:). Na C particiji neka se nalazi samo operativni sistem i instalirani programi, a na D particiji čuvajte vaše podatke. Ako ne znate kako se to radi, pozovite prijatelja ili susjeda, sigurno znate nekog tko se razumije u takve stvari. Nemojte držati vaše podatke u "My Documents" direktoriju. Preselite ih na drugu particiju. Noviji diskovi imaju veliki kapacitete, pa ih se može dijeliti i na više particija koje potom možete preimenovati u npr.:

C:) - Sistem
D:) - Podaci
E:) - Backup

Radite backup!

I za kraj, netko je jednom rekao, a ja ponavljam u svakoj prilici:
"Surfati internetom bez prikladne zaštite je isto kao i staviti ovcu u tor sa vukovima i nadati se da u jutro neće biti pojedena."
To ne znači da ovog trena trebate baciti modem u smeće jer će vam rasturiti računalo, a vas prodati u dijelove, potrebno je samo malo intelektualnog napora pa da si dignete sigurnost na računalu za 95%
Sretno i pamet u glavu :)

© 2005-2009 by znaor.com
autor: Hrvoje Znaor - Krki

PS: Jesam li rekao da radite backup? Ukoliko radite vrlo važan posao na računalu backup treba raditi svaki dan. Za uredski rad je poželjno raditi backup jednom tjedno, a za sve ostale korisnike barem jednom mjesečno. Imati backup ne podrazumjeva napraviti kopiju važnih podataka koja se potom sprema na isti tvrdi disk. Spremite vaše podatke na npr. CD, DVD, USB memoriju ili prijenosni disk.

Autor teksta se odriče bilo kakve odgovornosti od eventualne štete proizišle iz primjena gore navedenih savjeta. Sav se materjal može koristiti na bilo koji način - ukoliko autorov potpis ostane na vidljivom mjestu. U suprotnom potrebno je zatražiti autorovu suglasnost.
Link na www.znaor.com web stranice je također dobro došao :)